Home / Top 5 / Top pet pojmova kojima su nas političari “bombardovali” u 2017. godini
ref

Top pet pojmova kojima su nas političari “bombardovali” u 2017. godini

Bilo je to davne 1992. godine, kada je većina građana Bosne i Hercegovine prvi put počela slušati i koristiti pojmove kao što su “agresija”, “devastacija”, “peta kolona” ili “srbočetnički agresor”.

Tih godina ove riječi su se u naše živote uvukle neopaženo i postale dio svakodnevnog govora kako naših političara, tako i “običnog” naroda – baš kao što je nakon potpisivanja Dejtona jedna od najčešće korištenih riječi na ovim prostorima postala “implementacija”, pa se stalno nešto implementira, od povratka raseljenih lica do bezbrojnih projekata i programa, pa čak i mirnodopskog stanja (Vijeće za implementaciju mira).

Ni u godini kojoj ispraćamo nije nedostajalo zanimljivih pojmova, složenica, izvedenica i stranih riječi koje su nam svakodnevno servirali naši političari, a mi ih usvajali kao nešto što je najprirodnija stvar na svijetu.

Za naše čitaoce izdvojili smo pet najčešće upotrebljavanih (političkih) pojmova u 2017. godini čije je značenje većini bh. građana, a posebno onim sretnicima koji ne prate pretjerano politička zbivanja, do danas ostalo prilično nejasno i maglovito… Pa, krenimo redom.

MEHANIZAM KOORDINACIJE – Vijeće ministara usvojilo ga je još u augustu prošle godine, a onda smo mjesecima slušali o tome kako Mehanizam koordinacije funkcioniše, pa ne funkcioniše, pa je operativan, pa nije, pa ga koče ovi ili oni… Za sve to vrijeme, malo ko se ustvari potrudio da laicima jednostavnim bosanskim/hrvatskim/srpskim jezikom objasni šta je, ustvari, famozni Mehanizam koordinacije koji će nas, barem tako kažu, odvesti u Evropsku uniju. Mi smo pronašli zvaničnu definiciju Vijeća ministara, a ostalo zaključite sami:

“Ovom odlukom definiraju se institucionalni i operativni sistem i način ostvarivanja koordinacije institucija u Bosni i Hercegovini na provođenju aktivnosti u vezi s procesom integriranja Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, te zajednička tijela u okviru sistema koordinacije, njihov sastav, nadležnosti i međusobni odnosi.”

REFORMSKA AGENDA – Evo još jednog često korištenog pojma u 2017. koji nam sugeriše svijetlu budućnost, zapošljavanje i nova radna mjesta, razvoj ekonomije i šta sve ne. U najkraćem, radi se o dokumentu kojim su vlasti na svim nivoima predvidjele mjere za fiskalnu konsolidaciju, poticanje privredne aktivnosti i privlačenje stranih investicija, a za period od 2015. do 2018. godine. I dok optimisti kažu da proces ide svojim stabilnim, istina ponekad nešto sporijim tokom, pesimisti tvrde da nismo ni mrdnuli naprijed i da je Reformska agenda “na aparatima”. Šta je od toga istina, opet – zaključite sami.

REVIZIJA – Pojam koji nas je u godini koja je iza nas najčešće asocirao na (neuspjeli) pokušaj revizije presude po tužbi BiH protiv Srbije u Hagu. Domaći mediji ga često koriste i prilikom ukazivanja na nepravilnosti i brojne finansijske malverzacije raznih državnih institucija sadržane u revizorskim izvještajima (koje uglavnom niko ne “benda”). Što se tiče većine običnih smrtnika, ovaj pojam uglavnom ih podsjeća na mrske revizore u gradskom prijevozu i rutinske odgovore koje im daju: “Mjesečna!”

AKCIZA – Riječ sadržana u Zakonu o akcizama, koji je u BiH trebao biti usvojen, pa onda nije, pa onda opet jeste, i sve tako ukrug mjesecima, sve dok ovog mjeseca nakon maratonske sjednice konačno nije prihvaćen u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

– Akciza je poseban oblik poreza na promet i jedan od najstarijih poreznih oblika. Naziv datira iz 16. stoljeća kada su u Holandiji oporezivali pivo, alkoholna pića, so i šećer posebnim porezom koji su zvali “excijsen”. Proizvodi koji se oporezuju akcizama najčešće su cigarete, alkoholna pića i naftni derivati – kaže definicija sa Wikipedije.

Što se tiče usvojenog Zakona o akcizama u BiH, to praktično podrazumijeva da će gorivo i putarine poskupjeti za 15 feninga, a najvjerovatnije i drugi proizvodi i usluge.

MAJORIZACIJA – Evo jedne od omiljenih riječi bh. političara u svim općinama, kantonima i entitetima. Čujemo je najmanje jedanput dnevno u TV emisijama i izjavama zvaničnika, a najčešće se upotrebljava u slijedećim kontekstima: “majorizacija Hrvata”, “majorizacija Srba” i “majorizacija Bošnjaka”. Istini za volju, najčešće ovaj pojam koriste hrvatski političari kada žele dokazati kako su u neravnopravnom položaju u odnosu na druga dva konstitutivna naroda u BiH. A evo i definicije:

– Majorizacija (lat. maior): nadglasavanje, preglasavanje, takva vladavina većine u kojoj su pogođeni suštinski interesi manjine; pitanje majorizacije najčešće se postavlja u zemljama sa više nacija, religija i jezika; kao političko sredstvo protiv majorizacije postoje razna ustavno-pravna rešenja: veto, jednoglasnost, usaglašavanje stavova i dr.

Izvor: Faktor