Home / Zdravlje / Mrkva krije tajne vitalnosti

Mrkva krije tajne vitalnosti

Hrskava korjenasta tekstura i slatki ukus mrkve omiljeni su kod odraslih i djece koji vole zdravu ishranu. Dostupna je u našim prodavnicama tokom cijele godine, a po svojoj hranljivoj vrijednosti mrkva zauzima jedno od prvih mjesta među korjenastim povrćem.
Energetska vrijednost joj se kreće od 45 kilokalorija na 100 grama. Ubjedljivo je najveći izvor karotenoida od sveg povrća. Karotenoidi imaju povoljan uticaj na smanjenje vjerovatnoće za dobijanje raka bešike, grlića materice, prostate, debelog crijeva, grkljana i jednjaka.

To je zasluga fitonutrijenta falkarinola koji je također prisutan u mrkvi.

 Vitamini i minerali

– Karotenoidi iz mrkve povoljno djeluju na regulaciju nivoa šećera u krvi.

– Samo jedna mrkva dnevno može prepoloviti vjerovatnoću dobijanja raka pluća kod pušača.

– Ovo korjenasto povrće bogato je vitaminima i mineralima, sadrži natrij, kalij, kalcij, magnezij, selen, jod i željezo.

– Ona sadrži provitamin A (beta karoten), vitamine B, C, D, E, K i folnu kiselinu. Beta karoten se u jetri pretvara u vitamin A. Kuhanjem se beta karoten ne uništava, tako da je hranjiva vrijednost očuvana i mrkva se zato ne mora konzumirati samo u svježem stanju.

 Blagotvorni efekti

Mrkva se ističe vrlo kvalitetnim bjelančevinama, iako ih sadrži u malim količinama. Značajan je izvor antioksidanasa koji štite krvne sudove od djelovanja slobodnih radikala i poboljšavaju vid, naročito noću. Izvor je posebnih vrsta vlakana koje smanjuju nivo holesterola u krvi.

Blagotvorni efekti mrkve ogledaju se u sprečavanju infekcije očiju, grla, krajnika, sinusa i respiratornih organa. Pored toga, jača kosti, suzbija anemičnost, blagotvorno djeluje na rad jetre. Zbog svega navedenog, mrkvu je uvijek korisno dodati jelu makar u malim količinama.

Korisni savjeti

Kada kupujete mrkvu, birajte čvrstu i glatku. Izbjegavajte ispucale, mlitave i gumenaste korjenove. Tanje mrkve su manje slatke od debljih jer je većina šećera u mrkvi koncentrirana u njenom jezgru.

Mrkva je povrće koje se dugo može čuvati u frižideru, a trik je u tome da smanjite količinu vlage koju ona gubi. Stavite je na dno frižidera umotanu u papirnu kesu ili ubrus, kako se vlaga ne bi zadržavala na njoj. Tako se obično čuva oko dvije nedjelje.

Mrkvu držite odvojeno od jabuka, breskvi i drugog voća i povrća jer će u suprotnom postati gorka. Ako kupujete mrkvu sa listovima, prije ostavljanja u frižider odrežite listove da ne bi brzo uvenula.

Ako pri rezanju primijetite da je jezgro zelenkasto, prije jela ili kuhanja izrežite taj dio jer je on gorak.

Vjerovatno ste primijetili da mrkva kuhanjem postaje slađa, a to je zato što se tada rastvaraju vlakna, čime slatki ukus dolazi do izražaja. Kuhanjem se, međutim, gube ostali vitamini, pa zato u tome nemojte pretjerivati.

 Puno ukusa u malo kalorija

1. Kao salata mrkva se rjeđe upotrebljava, vjerovatno zbog neznanja, a veoma je ukusna kada se izrenda sa jabukama i cveklom. Možete je dodati u gotovo svaku salatu u rendanom obliku.

2. Mrkva je veoma pogodna za pravljenje pirea kada je kuhanu dodate u kuhan krompir pa sve ispasirate i dodate začine. Pire je tako mnogo ukusniji.

3. Ruska salata? Ne valja bez mrkve!

4. Imate li blender? Ubacite nekoliko mrkvi, dodajte mlijeko i banane i napravite šejk za doručak.

Vijesti.ba / Zdravlje u kući/radio krajina