Home / Zdravlje / Karcinom dojke agresivniji kod mlađih žena

Karcinom dojke agresivniji kod mlađih žena

Karcinom ili rak dojke je najčešća maligna bolest kod žena širom svijeta. Drugi je glavni uzrok smrti od karcinoma kod žena, nakon raka pluća. U toku životnog vijeka od 80 godina jedna od osam žena obolijeva od raka dojke.
Karcinom ili rak dojke je najčešća maligna bolest kod žena širom svijeta. Drugi je glavni uzrok smrti od karcinoma kod žena, nakon raka pluća. U toku životnog vijeka od 80 godina jedna od osam žena obolijeva od raka dojke.

O tome na koji način prepoznati ovu bolest, koji su faktori rizika, ali i koliko žena godišnje se izliječi od ove bolesti za “Nezavisne” je govorio doktor Aleksandar Guzijan, načelnik Centra za dojku u Univerzitetskom kliničkom centru RS, Banjaluka.

NN: Kako prepoznati karcinom dojke?

GUZIJAN: Nažalost, kada smo u situaciji da prepoznamo karcinom, to onda nije dobro jer se najčešće radi o kasnom otkrivanju ove opake bolesti. Ono što je kod nje bitno je to da se prepozna kad nema nikakvih simptoma. Da bi se karcinom prepoznao na vrijeme, ženama starijim od 40 godina se preporučuju redovne kontrole, uglavnom mamografske.

Dominantnu ulogu u ovome igra radiolog, koji procjenjuje koji pregled je indikovan kod svake pacijentkinje. Sve zavisi i od tipa dojki – kada su one s izraženijom žljezdanom komponentom traži se i ultrazvuk u dijagnostici, a ponekad i magnetna rezonanca dojki. Standard je da žene starije od 50 godina rade mamografiju jednom u dvije godine. To je jedna vrsta prevencije kojom se otkrivaju promjene koje mogu biti karcinom dojke, a kada se tumor otkrije u ranoj fazi prognoze za preživljavanje su značajno bolje.

NN: Na koji način se žene same mogu pregledati i da li svaka promjena koja se uoči prilikom pregleda zahtijeva hitan odlazak ljekaru?

GUZIJAN: Bila je jedna inicijativa da se žene jednom u dva mjeseca same pregledaju, međutim te studije koje su rađene zasad nisu pokazale efekat tih pregleda. Ono što je bitno, osim tih redovnih kontrola koje žena obavlja, je da ona svaku promjenu na dojci prijavi doktoru, bilo da se radi o uvlačenju bradavice, crvenilu na dojci, pojavi neke ranice, otoku ili ukoliko primijeti iscjedak na bradavici. Svaka ta promjena je znak koji upućuje da je potrebna kontrola. To ne treba ostati samo na primjećivanju, potrebno je javiti se ljekaru. Možda je sve u redu, ali na taj način izbjeći ćemo da propustimo da karcinom otkrijemo u ranoj fazi ako se radi o karcinomu.

NN: Kako se karcinom liječi?

GUZIJAN: Postoje modaliteti liječenja karcinoma dojke, hirurško liječenje, radioterapija i terapija citostaticima, biološka terapija, hormonalna terapija. Radioterapija i hirurška terapija su principi lokalnog liječenja, radioterapijom se zrači dojka ili mjesto gdje je ona bila, dok je hemioterapija sistemsko liječenje i nju uključujemo kada na konzilijumu procijenimo da postoji mogućnost širenja te bolesti sa dojke ili ukoliko je bolest već uznapredovala, onda nam hirurgija nije prva metoda izbora. Kada je u pitanju dijagnostika, onog momenta kada se otkrije neka promjena koja se klasifikuje kao sumnjiva, onda ta žena dolazi u Centar i mi radimo dijagnostičku obradu koja može da bude u vidu operacije, ali i iglenih biopsija, a ono što je nama bitno, a danas je stav u svim referentnim centrima za karcinom dojke, to je tačna patohistološka dijagnoza prije započinjanja bilo koje metode liječenja.

NN: Koliko se žena godišnje liječi na ovom odjelu?

GUZIJAN: Na godišnjem nivou operišemo oko 150 malignih dojki, ali to nisu sve novootkrivene, već su i neke koje su operisane nakon sprovedene neoadjuvantne hemioterapije.

NN: Da li starosna dob ima veze sa nastankom karcinoma?

GUZIJAN: Godine su faktor rizika za karcinom dojke, tri četvrtine žena koje dobiju ovu bolest su starije od 50 godina, što nam govori da su one u većem riziku da dobiju karcinom nego mlađe, s tim da je jedna četvrtina oboljelih žena mlađa od 50 godina. Ono što je problem kod mlađih žena je to da je karcinom kod njih agresivniji. Iako ni to nije pravilo, sve zavisi od tipa karcinoma. Tako postoje oni koji su dobri prognostički i gdje mi nakon što dobijemo patohistološki izvještaj možemo sa sigurnošću reći da je prognoza dobra i da će žena sa tim karcinomom živjeti bez problema. Nažalost, u onkologiji se dešava i da nema pravila i nekad se zna desiti da kad mislimo da će sve biti u redu i da je sve urađeno na vrijeme – to ne bude tako. Hvala bogu pa to nije tako često, a mi zbog toga imamo običaj da kažemo da je pravilo da nema pravila.

NN: Da li je ova bolest recidiv?

GUZIJAN: Nije to toliko često kod karcinoma dojke, ali se bolest zna vratiti i poslije 30 godina mirovanja, tako da stoodstotnog izlječenja ne možemo reći da ima, ali većina žena normalno živi svoj život i nakon otkrivanja ove bolesti i nakon sprovedene terapije. Zahvaljujući adekvatnoj terapiji danas ovu bolest možemo tretirati kao hroničnu bolest.

NN: Da li je povećan broj mlađih žena oboljelih od karcinoma dojke?

GUZIJAN: To nije veliki broj, ali jedan broj mlađih žena obolijeva i karcinom se otkrije i u trudnoći. Skoro smo imali taj slučaj, riječ je o najmlađoj pacijentkinji od 29 godina. Ali ipak, gledajući statistički, to nije toliko često.

NN: Da li upotreba dezodoransa podstiče razvoj ove bolesti?

GUZIJAN: To je informacija koja nije provjerena i nije dokazana veza da njegovo korištenje ima veze sa karcinomom dojke. Na osnovu onih podataka koje imam, ne govorim ženama da ne upotrebljavaju ove preparate. U redu je postoperativno da se izbjegava, ali poslije ih mogu koristiti bez problema.

NN: Koji su faktori rizika koji utiču na razvoj ove bolesti?

GUZIJAN: 70% ili 80% žena karcinom dojke dobije bez ijednog faktora rizika, a u te faktore spada korišćenje hormonske terapije, kontraceptivnih sredstava, kasna menopauza, rana prva menstruacija, nedojenje, nerađanje, ali i stres. Dosta toga se povezuje i sa stresom, što ima smisla jer čovjek je i duhovno i tjelesno biće. Naravno da duhovno stanje utiče na tjelesno i većina oboljelih žena je imala neke stresne situacije u životu.

NN: Da li se zna tačan uzrok zbog kojeg žene dobijaju karcinom dojke?

GUZIJAN: Tačan uzrok za nastanak karcinoma dojke ne znamo, jer kada bismo znali uzrok – znali bismo i lijek. Nažalost, kao i za većinu karcinoma ne znamo uzrok, imamo samo te faktore koji utiču na pojavu. Ali zašto se desi da se u jednom momentu taj lanac dijeljenja ćelija koji funkcioniše bez problema odjednom prekine i počne da se dijeli nepravilno i da pravi tumorsku masu, to je nešto što nauka još ispituje.

Karcinom dojke je vodeći

Prema podacima iz Instituta za javno zdravstvo RS, karcinom dojke je vodeći karcinom, od kojeg godišnje oboli 480 žena, najviše u starosnoj dobi 70-74 godine, 158 oboljelih na 100.000 žena, i u dobi 60-64 godine, 146 oboljelih na 100.000 stanovnika ženskog pola.

Posmatrano u trogodišnjem periodu, nema značajnog porasta broja oboljelih od karcinoma dojke. Broj bolnički liječenih pacijenata sa dijagnozom karcinoma dojke u 2014. godini je 3.153, slično kao i u 2013. godini, kada je bolnički liječeno 3.156 pacijentkinja s ovom dijagnozom.

Broj novootkrivenih slučajeva karcinoma dojke u 2014. godini je 445, najmlađa osoba je imala 27, a najstarija 93 godine. Od karcinoma dojke u 2014. godini je umrlo 239 oboljelih, najmlađa osoba je imala 28, a najstarija 88 godina.

Ovaj karcinom je preventabilan, te se svakoj ženi starijoj od 40 godina pregled dojki preporučuje jednom godišnje.

NN/radio krajina