Home / Specijalno / Kako je puč promijenio njemačko-turske odnose

Kako je puč promijenio njemačko-turske odnose

Prošlogodišnji pokušaj puča u Turskoj 15. jula 2016. nije samo iz korijena uzdrmao unutarnjopolitičko stanje u toj zemlji, već i veze sa Zapadom. Tako su i Njemačka i Turska, dvije zemlje koje su kroz povijest imale dobre odnose, počinju udaljavati jedna od druge.

Prve napetosti nakon propalog puča

Do ozbiljnih napetosti u njemačko-turskim odnosima došlo je još prije pokušaja puča. Erdogan je 2016. pokušao utjecati na slobodu govora i mišljenja u Njemačkoj jer se osjetio uvrijeđenim zbog pjesme satiričara Jana Böhmermanna.

Kada je nakon toga Bundestag 2. srpnja 2016. masovna ubojstva Armenaca 1915/1916. okarakterizao kao genocid, turska vlada je reagirala ljutito i zabranila njemačkim zastupnicima da posjećuju vojnike u zračnoj bazi Incirlik. Pokušaj puča koji se dogodio nekoliko dana kasnije Erdogan je nazvao ‘Božjim blagoslovom’.

Borba protiv Gülenovog pokreta

Erdogan je iskoristio pokušaj puča da se obračuna s pristašama Gülenovog pokreta koji su pali u njegovu nemilost. Jer, prema njegovom mišljenju Fetullah Gülen, koji trenutno živi u Sjedinjenim Državama, stoji iza pokušaja puča u Turskoj. Sam Gülen odbacuje sve optužbe.

U godinu dana nakon puča u Turskoj je uhićeno preko 50.000 ljudi. Više od 100.000 državnih službenika je otpušteno i ostalo je bez primanja. Kritiku njemačke savezne vlade, EU-a i NATO-a Erdogan je ocijenio kao “terorističku propagandu”. Države koje su nakon mučenja u turskim zatvorima pojedinim građanima Turske dodijelile azil, Erdogan vidi kao one koji “podržavaju teror”.

U konkretnoj vezi s Njemačkom prije svega se misli na odluku da se više od 400 diplomata, časnika i vojnika NATO-a, sudaca i visokih državnih službenika dodijeli azil. Jer, Ankara smatra da su oni odgovorni za pokušaj svrgavanja vlade. Prema Njemačkom savezu sudaca potrebni su “konkretniji dokazi” kako bi se oni mogli izručiti Turskoj.

Uhićenja novinara

Pod dekretima donesenima u vrijeme izvanrednog stanja ne trpe samo pristaše Gülenovog pokreta, već i kritičare vlade. Broj uhićenih novinara je tijekom 2016. porastao na preko 150, a među njima je i njemačko-turski novinar Denis Yücel. Ovaj dopisnik njemačkog lista Die Welt uhićen je u veljači ove godine. Protiv njega se vodi proces zbog toga što je objavio privatne mejlove ministra energije i Erdoganovog zeta Berata Albayraka. Turske vlasti Yücelu predbacuju ‘”huškanje naroda i terorističku propagandu”. No, kako još uvijek nema službene optužnice i dalje se ne zna za što se on konkretno tereti.

Plakat: Oslobodite Deniza!

Yücel, koji ima oba državljanstva, nije jedini Nijemac koji sjedi u turskim zatvorima. Nakon propalog puča uhićeno je deset Nijemaca, među njima i novinarka i prevoditeljica Mesale Tolu. Novinarska organizacija Reporteri bez granica govori o “lovu na vještice” i Erdogana je stavila na listu “neprijatelja slobode medija”. Kada je riječ o slobodi medija, Turska zauzima 155. mjesto od 180 zemalja koje ova organizacija prati.

Otkazani nastupi turskih političara

Paralelno s progonom oporbenjaka i kritičara Erdogan je pokrenuo reformu Ustava koja je imala za cilj povećanja njegove moći. U tome su mu pomogli i Turci koji žive u Njemačkoj, a koji su 16. travnja 2017. većinom glasali za ustavnu reformu.

Nastupi nekih turskih ministara su u Njemačkoj otkazani iz sigurnosnih razloga, zbog čega je Erdogan optužio njemačku vladu da se služi “nacističkim metodama”. To je prelilo čašu Angeli Merkel koja je rekla: “Usporedbe Savezne Republike Njemačke s nacistima moraju prestati.”

Erdogan je također želio u Njemačkoj uoči ili nakon summita G20 održati govor – no ni ta želja mu nije ispunjena. Službeno objašnjenje otkazivanja je glasilo da se nema dovoljno policijskih snaga koje bi osigurale skup, kao i da se jedan takav nastup ne uklapa u politički krajolik Njemačke.

Kriza oko Incirlika

Karta Turske s Incirlikom

Nakon što je turskim vojnicima odobren azil, Turska je, isto kao i nakon usvajanja rezolucije o genocidu nad Armencima, zabranila njemačkim zastupnicima posjete bazi Incirlik. I unatoč diplomatskim naporima i posjeti ministra vanjskih poslova Sigmara Gabriela Turska nije popustila.

Zbog toga je Bundestag u lipnju 2017. odlučio povući 260 pripadnika Bundeswehra iz baze u Incirliku. Riječ je o posadi šest izviđačkih zrakoplova tipa Tornado i jednog zrakoplova-cisterne koji djeluju u okviru koalicije za borbu protiv terorističke organizacije Islamska država. Ove jedinice su prebačene u Jordan. (dw.de)