Home / Vijesti / KAKO IZGLEDA BITI RADNIK U BiH, A KAKO U NJEMAČKOJ: Bolovanja, radno vrijeme, otkaz, noćni rad…
rad

KAKO IZGLEDA BITI RADNIK U BiH, A KAKO U NJEMAČKOJ: Bolovanja, radno vrijeme, otkaz, noćni rad…

Usporedba uvjeta rada i radničkih prava u Njemačkoj i Bosni i Hercegovini

Oduvijek je san ljudi sa ovog podneblja bio da dođu do zaposlenja u Njemačkoj. I za vrijeme Jugoslavije, koja je, kako mnogi vole reći, bila socijalistički raj, ni previše zatvorena, ni previše otvorena, sa moćnom industrijom i proizvodnjom, tokom 60-ih i 70-ih godina prošlog vijeka mnogi su otišli na privremeni rad u Njemačku i Austriju. Otišli su zbog posla, u nadi da će se za nekoliko godina, kada uštede dovoljno za auto ili kuću, vratiti. Međutim, privremeni posao obično je postajao stalni, mnogi su zaradili penziju i nikada se nisu vratili.

 

Ni danas sitaucija nije puno drugačija.

 

Njemačka je otvorila svoje granice radnoj snazi sa ovih prostora i naši ljudi masovno odlaze. Samo što danas više ne razmišljaju o povratku.

 

Uoči obilježavanja 1.maja, Međunarodnog praznika rada, željeli smo uporediti prava radnika u Njemačkoj i BiH. Barem na papiru.

 

alt

 

RADNO VRIJEME

 

Njemačka

Otprilike 40 radnih sati nedeljno  iznosi puno radno vrijeme u Njemačkoj, a moguć je i rad na nepuno radno vrijeme. Maksimalno sedmično  radno vrijeme zakonski je ograničeno u prosjeku na 48 radnih sati.

 

Bosna i Hercegovina

I u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH, radno vrijeme se raspoređuje na pet, odnosno šest radnih dana i traje 40 sati sedmično

U praksi se, međutim, pokazalo, što je potvrdila ANALIZA RADNOG ZAKONODAVSTVA U BOSNI I HERCEGOVINI, da su radno vrijeme i njegovo trajanje najčešće kršena prava iz radnih odnosa od strane poslodavaca.

 

NOĆNI RAD, RAD NEDELJOM I PRAZNIKOM

 

Njemačka

Kao noćni rad, u Njemačkoj se računa rad u vremenu od 23 do 06, u pekarama od 22 do 05. Nadoknada za ovaj rad, na koju se ne plaća porez kao na normalno primanje, određuje se po složenom sistemu u kojem je, na primjer, određeno da se satnica plaća 25 odsto od dnevne za rad u intervalu od 20 do 06, dok dodatak iznosi 40 odsto na normalnu satnicu ako se počinje posao poslije ponoći.

Satnica se uvećava za 50 posto  za rad nedeljom, za 125 odsto za rad na praznik i za 150 posto za rad na tzv. posebne praznike kao što su Badnji dan, Božić i Prvi maj. Izuzev za noćni, za ostali smjenski rad nema posebnih nadoknada.

 

Bosna i Hercegovina

Rad u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana, a u poljoprivredi između 22 sata i 5 sati ujutro, smatra se noćnim radom. Primanja za noćni rad, po zakonu, su najmanje 25% neto satnice.

Prema Zakonu o radu zaposlenik ima pravo na povećanu platu za otežane uslove rade, prekovremeni i noćni rad, rad nedjeljom i praznikom ili nekim drugim danom za koji je zakonom predviđeno da se ne radi. Poslodavac je dužan zaposleniku isplaćivati minimalno platu koja je predviđena ugovorom. Najniža neto satnica je 1,95 i množi se sa brojem satih u konkretnom mjesecu. Prekovremeni rad nije dozvoljen maloljetnim radnicima, trudnicama, majkama djece do tri godine života, samohranim roditeljima i tako dalje.

 

alt

 

RAD NA ODREĐENO

 

Njemačka

Ako je radnik prijavljen na određeno, ovaj ugovor može da se obnovi dva – tri puta i to u periodu do 2 godine. Poslije toga, ovaj ugovor mora biti neograničen. Radnik nakon ovoga može biti otpušten samo u slučaju viška radnika, i to na osnovu dokaza da je socijalno više zaštićen u odnosu na druge radnike.

 

Bosna i Hercegovina

U BiH je od 2016. godine uvedeno ograničenje trajanja ugovora na određeno do maksimalno 3 godine,  od dotadašnje dvije.

 

OTKAZ

 

Njemačka

U slučaju otkaza, onda kada poslodavac više ne vidi mogućnosti za dalji angažman zaposlenog, postoji zakonska obaveza da se vodi računa o socijalnoj dimenziji, odnosno mora se prije otkaza “napraviti socijalni izbor” zaposlenih koji njemu podliježu. Pri tome su glavni faktori dužina rada u određenoj firmi, zatim starosno doba zaposlenog, porodična situacija odnosno pitanje koga sve mora da izdržava i eventualna invalidnost zaposlenog. Otpuštanje je nezakonito ukoliko postoji mogućnost da zaposleni nastavi da radi na bilo kom drugom radnom mjestu u preduzeću.

Takođe, što je duži radni staž kod nekog poslodavca, time je duži  i zakonski otkazni rok u slučaju da poslodavac želi otkazati radni odnos. Otkazni rokovi također mogu biti regulisan  i važećim kolektivnim ugovorom.

 

Bosna i Hercegovina

Poslodavac  otkaz, uz propisani otkazni rok, može dati radniku zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, ako se ne može osnovano očekivati od poslodavca da radnika zaposli na druge poslove ili da ga prekvalifikuje i dokvalifikuje za rad na drugim poslovima .

Novim zakonom, smanjena je otpremnina u slučaju tzv. tehnološkog viška radnika – sa prijašnjih 1/3 plate za svaku godinu radnog staža kod poslodavca na maksimalno 6 prosječnih plata

Pored otkaza iz poslovnih razloga, kada radnik svojim ponašanjem nije izazvao taj otkaz, poslodavac može otkazati ugovor o radu, uz otkazni rok, u slučaju da radnik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa, što je uvjetovano nekom osobinom radnika (osobno uvjetovani otkaz) zbog koje nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa.

 

OTKAZ- TRUDNICE, MAJKE 

 

Njemačka

Posebnu zaštitu od otkaza uživaju trudnice i majke u radnom odnosu u razdoblju od četiri mjeseca nakon porođaja, zaposlenici na porodiljskom bolovanju i osobe s teškim invaliditetom.

 

Bosna i Hercegovina

U odnosu na ranije zakonsko rješenje novim entitetskim zakonima  je predviđeno da poslodavac ne može ženi, odnosno radniku otkazati ugovor o radu, ako se se koriste nekim od sljedećih prava: za vrijeme trudnoće, korištenja porođajnog odsustva, te za vrijeme korištenja prava na rad sa polovinom radnog vremena nakon isteka porodiljskog odsustva, rada sa polovinom punog radnog vremena do tri godine života djeteta-ako je djetetu potrebna pojačana briga i njega prema nalazu nadležne zdravstvene ustanove, kao i za vrijeme korištenja prava na odsustvo radi dojenja.

 

alt

 

OTPREMNINA

 

Njemačka

Otpremnina, ako je poštovana tražena zakonska procedura, iznosi polovinu mjesečnog prihoda za svaku godinu provedenu u preuduzeću.

 

Bosna i Hercegovina

U BiH je  propisano da se visina otpremnine utvrđuje opštim aktom i ugovorom o radu i zavisi od dužine rada radnika kod poslodavca, a iznosi najmanje u visini jedne trećine neto prosječne mjesečne plate radnika isplaćene u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca. Otpremnina ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plata isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

 

BOLOVANJE

 

Njemačka

Poslodavac isplaćuje naknadu u visini pune plate za vrijeme bolovanja u trajanju do šest sedmica.

U slučaju duže bolesti  naknada se prima sa Zavoda za zdravstveno osiguranje u iznosu od 70 posto plate. Kod privatnih osiguravajućih društava za zdravstveno osiguranje primjenjuju se različita pravila za određivanje naknade za bolovanje, stoga je potrebno raspitati se direktno kod pripadajućeg osiguravajućeg društva.

 

Bosna i Hercegovina

U FBiH novčanu naknadu za bolovanje isplaćuje poslodavac za prvih 42 dana odsutnosti na poslu zbog bolesti, dok se za isplaćene naknade duže od 42 dana bolovanja može refundirati od relevantnog fonda zdravstvenog osiguranja. Minimalni iznos te naknade je 80 posto plaće konkretnog zaposlenika.

Poslodavac za bolovanje duže od 42 dana, također, isplaćuje isti minimalni iznos naknade, s tim da se od fonda nikada ne može refundirati za cjelokupne isplaćene iznose naknada plata, već samo za iznose 70 – 80 posto od prosječne neto plate u FBiH.

U RS Fond zdravstvenog osiguranja isplaćuje naknadu plate od 70% do 90% od osnova. Naknada plate u iznosu od 70% isplaćuje se kada je uzrok bolovanju bolest ili povreda; medicinsko ispitivanje; njega oboljeg člana porodice. Naknada plate u visini od 90% isplaćuje se u slučaju da je bolovanje posljedica zarazne bolesti i u slučaju darivanja organa i tkiva.

 

alt

 

VJENČANJE, SMRT ČLANA PORODICE

 

Njemačka

Za sopstveno ili vjenčanje djece dobija se jedan dan plaćenog odmora, kao i za zlatnu i srebrnu svadbu roditelja.

U slučaju smrti najbližih članova porodice dobijaju se dva dana, a ukoliko je odlazak na pogreb skopčan sa dužim putovanjem u dogovoru sa poslodavcem, moguće je dobiti i dodatne dane.

 

Bosna i Hercegovina 

Radnik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plate do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini – plaćeno odsustvo u slučaju: stupanja u brak, porođaja supruge, teže bolesti i smrti člana uže obitelji, odnosno domaćinstva, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu

 

BOLOVANJE ZBOG NJEGE ČLANA PORODICE 

 

Njemačka

Kada su bolesna djeca, roditelji imaju pravo na odsustvo sa posla, i to do 10 dana godišnje po djetetu, za troje djece maksimalno 25 dana godišnje. Samohrane majke ili očevi dobijaju 20 dana po bolesnom djetetu godišnje, maksimalno 50 dana za troje djece.

Poslodavcu se mora dostaviti atest dječijeg ljekara, a za vrijeme tog odsustvovanja sa posla zaposleni ne dobija primanje od poslodavca, već od zdravstvenog osiguranja. Da bi se od zdravstvenog osiguranja ova naknada dobila potrebno je i da oboljelo dijete ne bude starije od 12 godina, te da u domaćinstvu ne žive osobe koje bi mogle da preuzmu njegovu njegu. Naknada iznosi 70 posto bruto primanja, maksimalno pak 90 posto neto plate zaposlenog.

 

Bosna i Hercegovina

U Republici Srpskoj se  zbog njege oboljelog člana uže porodice mlađeg od 15 godina roditelj  ima mogućnost da koristi 15 dana bolovanja po tom osnovu u toku jedne kalendarske godine. Ukoliko je oboljeli član uže porodice stariji od 15 godina,  osiguranik može da bude na bolovanju zbog njege tog člana porodice najduže do 7 dana u toku jedne kalendarske godine.

U slučaju težeg oboljenja djeteta do navršenih 18  godina života, drugostepena komisija za ocjenu privremene nesposobnosti za rad može, na prijedlog zdravstvene ustanove u kojoj se dijete liječi, kao i uputnice ovlašćenog doktora porodične medicine, predložiti bolovanje

 

A u praksi provedba zakona izgleda ovako:

 

NAJČEŠĆA KRŠENJA PRAVA RADNIKA U NJEMAČKOJ

Najčešća kršenja zakona u Nemačkoj su između ostalog prekovremeni rad i otkazi.

 

NAJČEŠĆA KRŠENJA PRAVA RADNIKA U BIH

„Što se tiče kršenja prava radnika, najveći broj se odnosi na neuplaćivanje doprinosa i nazakonite otkaze. Takođe, veliki broj građana se žali na probleme sa poslodavcima, zlostavljanje-mobing na radnom mjestu, prekovremeni rad, te rad na crno i neprijavljivanje radnika od strane poslodavaca. Takođe, nisu rijetki slučajevi diskriminacije pri zapošljavanju, nezakonitom otpuštanju trudnica ili radnika na bolovanju“, rekli su nam u Udruženju Vaša prava BiH

 

 

(Buka/radio krajina)